Glikemijski indeks
Povezanost unosa određene namirnice i razine šećera u krvi.
Glikemijski indeks (GI) nam daje uvid koliko neka namirnica podiže razinu glukoze u krvi i iako se često naziva dijetom ustvari se smatra korisnim alatom za pravilan odabir namirnica.
„Dijeta“ GI obično se odnosi na specifičan plan prehrane koji koristi indeks kao primarni ili jedini način planiranja obroka. Za razliku od drugih dijeta, ne definira veličinu porcije ili optimalan unos kalorija, ugljikohidrata ili masti za gubitak kilograma ili održavanje poželjne tjelesne mase. Neka od dijeta koje se baziraju na GI uključuju zona dijetu, Sugar Busters i Slow-Carb dijetu.
Cilj GI je jesti hranu koja sadrži ugljikohidrate za koje je vjerojatno da neće izazvati veliki porast šećera u krvi. Ovaj način prehrane je najčešće prisutan kod prevencije kroničnih bolesti povezanih s debljinom poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Prehrana prema GI namirnica pokazala je dobre rezultate u smanjenju kolesterola, posebice LDL („lošeg“) kolesterola.
Generalna podjela GI je na niski (<55), srednji (56-69) i visoki GI (>70).
Na glikemijski indeks može utjecati nekoliko faktora, uključujući kako je hrana pripremljena, da li je procesirana i koja hrana je konzumirana uz tu namirnicu u obroku. Npr. hrana niskog GI uključuje zeleno povrće, većinu voća, sirovu mrkvu, slanutak; srednjeg GI: slatki kukuruz, bananu, sirovi ananas, zobene žitarice za doručak; visokog GI: bijelu rižu, bijeli kruh i krumpir.
Može pomoći u održavanju težine jer hrana niskog GI uključuje cjelovite žitarice, voće, povrće i niskomasne mliječne proizvode koji se preporučuju kod pravilne prehrane.