Prehrana kod raka
Stanica je osnovna jedinica funkcioniranja ljudskoga bića. Kada bi se, prema tome, ponudila najjednostavnija definicija raka, ona bi glasila-bolest stanice. Jezgra, mitohondrij, plazmička membrana i proteini su ključni dijelovi stanice koji igraju ulogu kod nastanka raka. Kako cijeli proces izgleda, nećemo opisivati, već krenuti od mogućih uzroka raka i prehrane pri takvom tipu oboljenja.
POVEZNICA IZMEĐU PREHRANE I RAKA
Današnje procijene su da je oko 30% svih vrsta raka u izravnoj vezi s prehrambenim navikama. Pritom epidemiološka istraživanja pokazuju da 80% rezultata pokazuje da znatan unos voća i povrća dovodi do velikog smanjenja rizika od obolijevanja. Drugim riječima, osobe koje slabije konzumiraju voće i povrće imaju dvostruko veće šanse za obolijevanje od nekih vrsta raka. Ako ljudsku prehranu prikažemo u obliku sata, industrijski način proizvodnje hrane pojavljuje se 3 minute prije nove godine, a agrikultura u 19 sati zadnjeg dana u godini. Dok je na Zapadu cilj konzumiranja hrane izvor energije, na Istoku se prehrana povezuje sa zdravljem. Istočnjaci imaju daleko manje postotke obolijevanja od raka, pa je važno uočiti da se njihova prehrana bazira na proteinima biljnog porijekla (mahunarke, soja), ali i na ribi. Crveno meso i ostali izvori životinjskog mesa jedu se umjereno. Kod unosa voća i povrća nije bitna samo raznolikost, već i unesena količina. Krumpir za ručak i banana za međuobrok nikako se ne mogu smatrati unosom voća i povrća. Važno je u svaki obrok uključiti nešto od duginih boja kojima obiluje voće i povrće.
FITOKEMIJSKE KOMPONENTE
Vitamini i minerali nisu dovoljni; potrebne su fitokemikalije koje su bogate antikancerogenim svojstvima. Naime, fitokemikalije biljkama omogućuju obranu od oštećenja i infekcija, što je logično, s obzirom da ne mogu pobjeći od napadača. Istu ulogu imaju i u ljudskom organizmu. Postoje 4 obitelji fotkemijskih svojstava, a potom vrste i podvrste. Prvu obitelj čine polifenoli koji se nalaze u zelenom čajui crnom vinu, grožđu, jabukama, luku i bobičastom voću. Osim navedenog, zastupljeni su i u začinima, orasima, povrću i kupusnjačama. Polifenoli namirnicama daju gorčinu i kiselost. Međutim, najviše antikancerogenih svojstava ima u grožđu, kurkumi, brokuli, zelenom čaju. Fitokemijski sastojci imaju i antioksidacijaska svojstva (pretvaranje slobodnih radikala u neškodljive). Zanimljivo je da način pripreme hrane može povećati antioksidacijske učinke; primjerice, krumpir u kori iz pećnice ima 4 puta veće antioksidacijsko djelovanje od brokule.
KUPUSNJAČE U BORBI PROTIV RAKA
Kupusnjače iz porodice krstašica su među najznačajnijim biljkama s antikancerogenim svojstvima. Primjerice, istraživanja pokazuju da, žene koje su jednom do dva put dnevno konzumirale kupusnjače, imaju manji rizik od raka dojke za 40%. Kupusnjače sadrže glukozinolate koji se lako otapaju u vodi, pa se preporuča brzo pirjanje ili priprema u woku. Od kupusnjača se posebna prednost daje brokuli i kelju pupčaru. Kupusnjače treba dobro sažvakati kakao bi se razbila biljna stanica čime glukorafanin dolazi u kontakt s mirosinazom, koji se potom pretvara u sulforafan. Potonji se apsorbira u krv. Ostale kupusnjače koje je poželjno konzumirati su kupus raštan, raštika, dragušac, bijela repica, glavati i kineski kupus.
OSTALE NAMIRNICE U BORBI PROTIV RAKA
Svakoj namirnici s antikancerogenim svojstvima može se posvetiti puno redaka što sadrže i na koji način djeluju. U prethodnom odlomku o kupusnjačama vidjeli smo ukratko kako dolazi do oslobađanja takvih svojstava iz hrane i koje nazive koriste. Ovdje će biti samo nabrojane ostale namirnice koje su neophodne u prehrani protv raka. Obitelj Allium u koju spada bijeli i crveni luk, vlasac, luk kozjak i poriluk imaju zaštitno djelovanje i sprečavaju rast raka. Tvari iz luka se oslobađaju mehaničkim razbijanjem strukture povrća. Pritom se daje prednost svježe narezanom bijelom luku. Izoflavoni iz soje, poput genisteina i daidzeina, imaju spsosobnost blokiranja enzima koji sudjeluju u nekontroliranom rastu tumorskih stanica. Posebice su izoflavonima bogati brašno kinako, pečene mahune soje, miso, tofu, sojino mlijeko, umak od soje, ali i zeleni grašak. Nadalje, začini se ističu po svojim antikancerogenim svojstvima. U tom slučaju apsolutna prednost pripada kurkumi zahvaljujući sastojku kurkuminu. Svakako kurkumu treba kombinirati s paprom kako bi se povećala apsorpcija spomenutog sastojka. Jedna čajna žlica kurkume u juhi, umaku ili tjestenini bit će dostatna u borbi protiv raka. Nadalje, zeleni čaj sadrži katehin, sitno bobičasto voće bogato je elagnom kiselinom, antocijanima i proantocijanima. Brusnice je najbolje uzimati sušene u doručku. Omega 3-masne kiseline su manjkave u zapadnoj prehrani, stoga treba uključiti sardinu, haringu, skušu i losos, a od biljnih izvora orahe, lanene sjemenke, uljanu repicu. Agrumi će povećati antikancerogene potencijale drugih fitokemijskih sastojaka iz hrane (naranče, mandarine, limun, grejp). Resveratrol iz crnog vina pomaže kod borbe protiv raka. I kao šećer na kraju, tamna čokolada koja sadrži 70% kako mase bogata je polifenolima, pa 20 g dnevno takve čokolade ima općenito povoljno djelovanje na zdravlje.