Stres i pretilost
Živimo u vremenu kada pretilost raste zabrinjavajuće brzo i kod djece i kod odraslih.
Istovremeno, razina stresa je neprekidno visoka – duže radno vrijeme, hrpa obaveza u privatnom i poslovnom životu, možda i nekoliko različitih poslova tijekom tjedna – nakon svega teško je ostati opušten. Iako se smatra da stres ne mora nužno biti loš već nas može motivirati da neke zadatke odradimo brže ili bolje, relaksacija i stres imaju utjecaja ne samo na psihičko već i na fizičko zdravlje.
Kako znanstvenici objašnjavaju utjecaj stresa na tjelesnu masu? Smatraju da je jedan od važnih faktora serotonin, hormon sreće, jer niže razine serotonina koje su zabilježene tijekom stresa dovode do veće želje za ugljikohidratima što dovodi do začaranog kruga pri čemu nezdravi ugljikohidrati, poput rafiniranog šećera, mogu uzrkovati upale i povećati rizik od dobivanja na težini. Osim što je prejedanje povezno s emocijama, utjecaja ima i hormon kortizol. Kada stres postane kroničan tijelo proizvodi više kortizola, a njegova visoka razina dovodi do akmulacije masnog tkiva. Kronični stres dovodi i do oslobađanja neuropeptida Y iz živčanih stanica koji je također odgovoran za akumulaciju masnog tkiva.
Osim pretilosti, stres se povezuje s nesanicom, dijabetesom, depresijom, aknama i bolestima srca.