Novosti

Vjerojatno ste kod nekoliko slučajeva čuli da je osoba pretila jer joj je genetski suđeno da ima višak kilograma. Ako su nam i roditelji pretili da li to znači da i mi moramo imati višak kilograma?

Istraživanje objavljeno u Oxford Journals utvrdilo je da pretilost – definirala se mjerenjem kožnog nabora, opsega struka i distribucije masti u različitim regijama tijela – je osobina koja može biti naslijeđena. Npr. u nasljeđivanju pretilosti geni imaju značajniju ulogu nego kod depresije i hipertenzije. Istina je da su neke osobe genetski predodređene da lakše dobivaju na tjelesnoj masi.

Ista studija sugerira da epigenetika igra važnu ulogu u mogućnosti da osoba postane pretila. Epigenetika se bavi proučavanjem načina kako se manifestiraju promjene u ekspresiji gena. Epigenetički markeri mijenjaju ekspresiju gena bez izravnog utjecaja na DNA. Veliki broj faktora na to može utjecati, uključujući okolišne fakture tijekom razdoblja razvoja. Odnosno, ako ste tijekom perioda razvoja izloženi nečemu što može utjecati na ekspresiju gena velika je vjerojatnost da postanete pretili. Prethodno navedena studija navodi da su neke osobe predisponirane više od ostalih prema bolestima povezanima s pretilošću.

Epidemija pretilosti

Upoznati smo porastom pretilosti u posljednjih nekoliko desetljeća i povezuje se s većom količinom lako dostupne hrane. To potvrđuje da nije samo genetika odgovorna za epidemiju pretilosti. Prehrana također igra značajnu ulogu. Navike vezane uz jedenje također mogu biti nasljedne. Nekoliko studija sugerira da unos masti i osjećaj zadovoljstva nakon jedenja može biti nasljedan. Genetska predispozicija za pretilost može biti umanjenja regularnom fizičkom aktivnošću. Isto vrijedi i za pravilnu prehranu.

I zato nema izgovora jer pokazalo se da genetika nije jedina koja utječe na naše kilograme.