Sportaši i tjestenina
Tjestenina je hrana vrhunskih sportaša.
Kako grickati pametnije
- Birajte grickalice od cjelovitih žitarica koje će osigurati energiju, npr. krekeri od punog zrna žitarice.
- Vratite doručak tijekom dana. Neka hrana za doručak može poslužiti kao zamjena za neki međuobrok, npr. integranlni tost premazan s tankim premazom pekmeza ili džema (pri odabiru obratite pozornost na udio šećera) ili žitarica koje se koriste za doručak, poput zobi u kombinaciji s medom ili suhim voćem.
- Isprobajte kombinaciju namirnica koje sadrže nezasićene masnoće, poput kikiriki maslaca, s većom količinom „lakših“ namirnica, poput kriški jabuke ili štapića celera.
- Bademi, orasi, lješnjaci, neslane sjemenke bundeve i kikiriki, indijski oraščić držat će Vas sitima duži period, no obratite pozornost na veličinu porcije (jedna šaka na dan).
- Pokušajte kombinirati makronutrijente (proteine, masti i ugljikohidrate). Nekoliko komada orašatog voća (osigurat će proteine i masti) i nekoliko bobica grožđa (ugljikohidati) ili krekeri od punog zrna žitarice s niskomasnim sirom.
- Izbjegavajte grickanje kada radite nešto drugo – surfate internetom, gledate TV ili za radnim stolom. Prekinite aktivnost na nekoliko minuta i pažnju posvetite obroku.
- Isplanirajte međuobroke za dan unaprijed i ponesite ih sa sobom i tako umanjite mogućnost da odaberete neki kaloričniji međuobrok.
Malo drugačiji desert
Nutritivno bogat, a i izvsna okusa!
Recept: Zelena juha s lećom
Ukusna juha koja može koristiti kao „hrana za detoksikaciju“, ima malo kalorija, a odlična je okusa.
High fiber diet – dijeta bogata vlaknima
Prehrambena ili dijetalna vlakna sastojak su hrane kojem se posvećuje sve više pažnje u medicinskim krugovima.
Stres i pretilost
Živimo u vremenu kada pretilost raste zabrinjavajuće brzo i kod djece i kod odraslih.
Uključite voće i povrće u svoje obroke
Poznato je da voće i povrće sadrži vitamine, minerale i druge nutrijente koji su važni za očuvanje zdravlje, a jedan od razloga odabira prehrane bazirane na voću i povrću je što smanjuju rizik od obolijevanja od dijabetesa, bolesti srca i nekih oblika raka, te pri njihovu odabiru ostaje manje prostora za odabir „nezdrave“ hrane.
Osim klasičnih priloga poput krumpira i riže u svoje obroke uključite pečeno povrće (mrkve, gljive, patliđanie, brokulu), kuhano povrće (pripazite na vrijeme kuhanja kako si se očuvali nutrijenti) ili tijekom pripreme dodajte što više gljiva, luka, mrkve, tikvica, paprike, itd.
Ne zaboravite na salatu (npr. 3 šalice zelene salate, pola mrkve, rajčica i malo maslinovog ulja), a za desert se zasladite svježim ili sušenim voćem.