Glikemijski indeks
Povezanost unosa određene namirnice i razine šećera u krvi.
Glikemijski indeks (GI) nam daje uvid koliko neka namirnica podiže razinu glukoze u krvi i iako se često naziva dijetom ustvari se smatra korisnim alatom za pravilan odabir namirnica.
„Dijeta“ GI obično se odnosi na specifičan plan prehrane koji koristi indeks kao primarni ili jedini način planiranja obroka. Za razliku od drugih dijeta, ne definira veličinu porcije ili optimalan unos kalorija, ugljikohidrata ili masti za gubitak kilograma ili održavanje poželjne tjelesne mase. Neka od dijeta koje se baziraju na GI uključuju zona dijetu, Sugar Busters i Slow-Carb dijetu.
Cilj GI je jesti hranu koja sadrži ugljikohidrate za koje je vjerojatno da neće izazvati veliki porast šećera u krvi. Ovaj način prehrane je najčešće prisutan kod prevencije kroničnih bolesti povezanih s debljinom poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Prehrana prema GI namirnica pokazala je dobre rezultate u smanjenju kolesterola, posebice LDL („lošeg“) kolesterola.
Generalna podjela GI je na niski (<55), srednji (56-69) i visoki GI (>70).
Na glikemijski indeks može utjecati nekoliko faktora, uključujući kako je hrana pripremljena, da li je procesirana i koja hrana je konzumirana uz tu namirnicu u obroku. Npr. hrana niskog GI uključuje zeleno povrće, većinu voća, sirovu mrkvu, slanutak; srednjeg GI: slatki kukuruz, bananu, sirovi ananas, zobene žitarice za doručak; visokog GI: bijelu rižu, bijeli kruh i krumpir.
Može pomoći u održavanju težine jer hrana niskog GI uključuje cjelovite žitarice, voće, povrće i niskomasne mliječne proizvode koji se preporučuju kod pravilne prehrane.
Mitovi o debljanju
Veliki je broj teorija o debljanju
Radionica: Prirodna pomoć kod alergija
18.3. od 18 – 21h, ayurveda, fitoterapija i moderni nutricionizam.
Djeca vegani – na što treba obratiti pažnju
Vitamin B12 može se nadoknaditi jedino suplementacijom u obliku tableta ili obogaćivanjem određene hrane.
Recept: Smeđa riža u kombinaciji sa slanutkom
Ukusan obrok koji možete ponijeti i na posao!
Članak: Kurkuma – kraljica začina
Mr. sc. Irena Švenda, mag. nutr. u časopisu Iće i piće.
Krenite s vježbanjem!
Fizički aktivne osobe su manje osjetljive na stres.
Većina osoba koja krene na redukciju težine u planu ima neku tjelesnu aktivnost koju planira započeti u ponedjeljak, ili ipak drugi ponedjeljak, ili od početka idućeg mjeseca. Hrpa obaveza koja nas sustiže sa svih strana dovodi do toga da je lakše napraviti plan nego se pokrenuti na akciju.
Prosječno provedemo između 8 i 12 sati sjedeći. Šokantno? Osim sjedenja na poslu kada uračunamo dolazak na posao, gledanje tv-a, jedenje, odlazak u kino, kazalište ili kafić broj sati se znatno povećava. Ponekada se čini da je u dnevni raspored nemoguće ubaciti imalo fizičke aktivnosti. Pokušajte s vježbama prilagođenima mjestu gdje radite, ustanite svakih sat vremena i u pauzama prošetajte. Poznato je da vježbanje poboljšava koncentraciju, smanjuje stres i povećava učinkovitost mozga u rješavanju problema, a utvrđeno je da fizički aktivne osobe koje su zaposlene u uredima tijekom radnog dana su manje osjetljive na stres i imaju više energije u odnosu na neaktivne kolege.
