Blog masonry 3 columns

Kolesterol se nalazi u staničnim membranama svih tkiva, a potreban je za normalan rad organizma. Kolesterol se  po kemijskoj strukturi svrstava u alkohole, ali i u sterole jer je u njegovom sastavu kombinacija steroida i alkohola. Organizam koristi kolesterol u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Manji dio kolesterola se nalazi u krvi. Ako se taj kolesterol nakuplja na stijenkama krvnih žila, može doći do začepljenja ili smanjenog krvnog protoka. Posljedice na zdravlje mogu biti velike, pa se veliki broj smjernica temelji na tome da spriječi nakupljanje na stijenkama.

Prehrana je važan dio u procesu smanjenja kolesterola, a za neku hranu se pokazalo da ima mnogo veći uspjeh u snižavanju razina kolesterola. Razlog je što opskrbljuju organizam velikom količinom vlakana koja u probavnom sustavu vežu kolesterol i njegove prekursore i dovode do njihovog izbacivanja iz tijela prije nego se apsorbiraju. Druge namirnice u svom sastavu sadrže polinezasićene masne kiseline koje izravno snižavaju LDL („loš“) kolesterol, a namirnice s biljnim sterolima i stanolima inhibiraju apsorpciju kolesterola.

1. Jednostavan način da započnete sa smanjivanjem kolesterola je da uvrstite zob u svoju prehranu kao npr. žitarice za zajutrak. Zob je odličan izvor topljivih vlakana.
2. Topljivim vlaknima su osobito bogate leguminoze (npr. grah, slanutak), a potrebno im je duže vrijeme da se probave, pa nam daju duži osjećaj sitosti. Upravo je to i razlog zašto grahorice mogu poslužiti u procesu gubitka kilograma. Njihov izbor je velik, a na vama samo preostaje da ob+daberete način kako ćete ih pripremiti.
3. Orašati plodovi (bademi, lješnjaci, orasi,...) mogu sniziti LDL, iako to smanjenje nije toliko značajno dok se usporedi s drugim pozitivnim učincima kojima štite srce.
4. Biljne namirnice (poput nerafiniranih biljnih ulja i žitarica) koje sadrže sterole i stanole koji sprječavaju apsorpciju kolesterola iz hrane.
5. Konzumacija ribe 2 puta tjedno može sniziti LDL na dva načina: prvo je jer ribom zamijenjujemo meso koje sadrži dosta zasićenih masnoća, a drugo je što opskrbljuje organizma omega 3 masnim kiselinama koje reduciraju trigliceride u krvotoku i štite krvožilni sustav.

Veliki broj država u svijetu ima problem s dostupnošću čiste i pitke vode. Danas se mnogo priča o tome da je potrebno popiti barem 8 čaša vode dnevno, a u ljetnim mjesecima i pogotovo ako se bavite fizičkim radom ili drugim aktivnostima na visokim temperaturama potreba za vodom se povećava. Visoke temperature natjerat će nas da u nedostatku vode posegnemo za gaziranim sokovima, ledenim čajevima, ledenoj kavi (tzv. „ice caffe“), no iako će ublažiti žeđ, oni će nas opskrbiti i dodatnim kalorijama. Problem će nastati ti napitci sve češće pronađu kao metoda hidracije organizma.

Ako ste ikada bili na na programu regulacije težine tada ste upoznati da je dozvoljeno piti samo vodu ili nezaslađene biljne čajeve. Da se te preporuk nalaze s razlogom prilikom provedbe programa gubitka kilograma potvrđuju i istraživanja.

Posljednje studije daju nam dokaze da ako smo u procesu redukcije tjelesne mase moramo odabrati vodu. U provedenom istraživanje bilo je uključeno 18 311 odraslih osoba i podaci su se sakupljali 7 godina. Ispitanici su vodili dnevnike prehrane u kojima su, uz hranu, navodili konzumaciju vode (koja je uključivala vodu iz slavine i flaširanu vodu) i konzumaciju napitaka poput voćnih sokova, energetskih napitaka, gaziranih napitaka.

U prosjeku, ispitanici su popili svega  4,2 čaše vode kroz dan, a dnevno su unosili 2157 kcal od čega je oko 125 kcal potjecalo od zaslađenih napitaka, a 432 kcal od energetski bogate, a nutritivno siromašne hrane (npr. fast food).

Zaključeno je da osobe koje su popile više vode kroz dan su konzumirale manje kalorija, manje zaslađenih napitaka, unosili su manje zasićenih masti, šećera, soli i kolesterola. Odnosno povećanje količine dnevnog unosa vode rezultiralo je smanjenim unosom kalorija za 68 pa čak do 205 kcal/dan što je značajno kod gubitka tjelesne mase. Besplatna je, nema kalorija i zato ju ne zaboravite uvrstiti u vašu svakodnevnu rutinu.

Današnji tempo nametnuo je veliki broj zadataka koje nastojimo riješiti u što kraćem roku. Nekada uspješnije, a nekada malo manje uspješno. No postoji li mogućnost da nam mozak „bolje proradi“ u takvim situacijama? Istraživanja kažu da postoji.

Studija objavljena  2015 g. utvrdila je povezanost između razine intenziteta kojim su ljudi trenirali i aktivacije dijela frontalnog režnja mozga koji je odgovoran za mentalne vještine koje usklađuju vrijeme, planove, zaslužni su za organizaciju te pamćenje detalja. Istraživači su okupili 128 ispitanika starosti od 50 do 80 godina. Intenzitet treniranja se određivao pomoću trake po kojoj su ispitanici hodali , a mentalne funkcije mjerile su se kako brzo i što češće mogu reagirati na podražaje koji su simulirani kompjuterom.

Rezultati su pokazali da postoji povezanost i čak su bili sposobniji izvršavati i po nekoliko aktivnosti odjednom. Vjerujemo kako će se sve veći broj daljnjih istraživanja baviti kako da vježbanjem poboljšamo fukcije mozga.

Intezivniji primjer vježbanja možete pronaći i kod nas u sklopu centra. Prva mogućnost je kružni trening kod kojeg se kroz nekoliko krugova ponavljaju određene vježbe. Druga mogućnost je Mountain Fit gdje trčanjem po šumi Jelenovac vježbate, a ujedno i uživate u prirodi i boravku na svježem zraku. S obzirom da se ne koriste sprave, dok naiđete na klupicu ne pomišljajte na odmor nego ćete najvjerojatnije pomoću nje radite sklekove :) .