Blog masonry 3 columns

Što uključiti u prehranu da očuvamo zdravlje srca??

1. Crni grah: sadrži folat, magnezij i antiokidanse koji se povezuju sa smanjenjem krvnog tlaka. Sadrži i vlakna koja pomažu u kontroli kolesterola i razine šećera u krvi. Koristite ga kao dodatak juhama ili u salatama.

2. Crno vino i reservatrol: reservatrol i katehini, antiokidansi u vinu, mogu zaštiti stijenke arterija, a male količine alkohola mogu podići HDL kolesterol. No koliko alkohola je potrebno za zdravo srce, a da ne pretjeramo?

Umjereno podrazumijeva do jedne čaše na dan za žene i do dvije čaše za muškarce, no pripazite s količinom i učestalošću jer bez obzira na pozitivna svojstva, previše alkohola šteti zdravlju.

3. Losos: predstvlja odličan izbor za zdravo srce jer je bogat omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline predstavljaju izvor zdravih masnoća koje štite srce i krvne žile. Mogu smanjiti trigliceride i smanjiti upalu. American Heart Association preporučuje 2 serviranja lososa ili neke druge masnije ribe kroz tjedan npr. tuna.

4. Maslinovo ulje: zahvaljujući svom sastavu u kojemu je pronađeno mnogo spojeva koji djeluju kao antioksidansi koji štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala i na taj način štite i krvne žile. Kada maslac zamijenimo s maslinovim uljem primijećeno je da dolazi do snižavanja razine kolesterola.

5. Orašasti plodovi: nekoliko polovica oraha na dan može smanjiti kolesterol. Također štiti i od upala u arterijama jer su bogati omega-3 masnim kiselinama i vlaknima. Ne zaboravite i na bademe koji, osim poželjnih masnih kiselina, sadrže i biljne sterole te vlakna.

6. Soja: proteini soje mogu smanjiti razinu kolesterola, a osobito je bogata proteinima. Možete uživati i u tofu koji osim vlakna sadrži i važne minerale te polinezasićene masne kiseline.

7. Batat: ima nizak glikemijski indeks i ne izaziva nagli porast razine glukoze u krvi. Sadrži i vlakna, vitamin A i likopen.
8. Zeleno lisnato povrće: osobito je bogato kalijem i magnezijem, mineralima koji sudjeluju u kontroli krvnog tlaka. Ne zaboravimo na vlakna, vitamin A, te antioksidanse poput luteina i zeaksantina.
9. Ječam i zob: Zahvaljujući vlaknima učinkoviti su u snižavanju razine LDL kolesterola i održavanju razine šećera u krvi – osobito važnim za oboljele od dijabetesa.
10. Lanene sjemenke: Tri važna sastojka za zdravlje srca: vlakna, lignani i omega-3 masne kiseline.
11. Borovnice: kada govorimo o nutritivnom sastavu, borovnice su izvrsne. Najznačajniji za zdravlje srca su antocijani (djeluju kao antioksidansi) koji borovnicama daju tamno plavu boju. Svježe ili suhe, dodajte ih palačinkama, žitaricama ili jogurtu.

Nema „egzotičnih“ namirnica već su sve lako dostupne i na našem tržištu. Poigrajte se kombinacijama namirnica i uživajte u ukusnim obrocima!!

Vjerojatno ste kod nekoliko slučajeva čuli da je osoba pretila jer joj je genetski suđeno da ima višak kilograma. Ako su nam i roditelji pretili da li to znači da i mi moramo imati višak kilograma?

Istraživanje objavljeno u Oxford Journals utvrdilo je da pretilost – definirala se mjerenjem kožnog nabora, opsega struka i distribucije masti u različitim regijama tijela – je osobina koja može biti naslijeđena. Npr. u nasljeđivanju pretilosti geni imaju značajniju ulogu nego kod depresije i hipertenzije. Istina je da su neke osobe genetski predodređene da lakše dobivaju na tjelesnoj masi.

Ista studija sugerira da epigenetika igra važnu ulogu u mogućnosti da osoba postane pretila. Epigenetika se bavi proučavanjem načina kako se manifestiraju promjene u ekspresiji gena. Epigenetički markeri mijenjaju ekspresiju gena bez izravnog utjecaja na DNA. Veliki broj faktora na to može utjecati, uključujući okolišne fakture tijekom razdoblja razvoja. Odnosno, ako ste tijekom perioda razvoja izloženi nečemu što može utjecati na ekspresiju gena velika je vjerojatnost da postanete pretili. Prethodno navedena studija navodi da su neke osobe predisponirane više od ostalih prema bolestima povezanima s pretilošću.

Epidemija pretilosti

Upoznati smo porastom pretilosti u posljednjih nekoliko desetljeća i povezuje se s većom količinom lako dostupne hrane. To potvrđuje da nije samo genetika odgovorna za epidemiju pretilosti. Prehrana također igra značajnu ulogu. Navike vezane uz jedenje također mogu biti nasljedne. Nekoliko studija sugerira da unos masti i osjećaj zadovoljstva nakon jedenja može biti nasljedan. Genetska predispozicija za pretilost može biti umanjenja regularnom fizičkom aktivnošću. Isto vrijedi i za pravilnu prehranu.

I zato nema izgovora jer pokazalo se da genetika nije jedina koja utječe na naše kilograme.

"Bez brojanja kalorija, izbacivanja namirnica i čudnih zelenih napitaka. Naučite kako smršaviti, a da ste na dijeti samo 2 dana u tjednu."

Bio je ovo naslov jednog članka objavljen u cijenjenom medicinskom časopisu. U članku kažu da je dijeta otkivena nakon velikog broja provedenih medicinskih istraživanja u Velikoj Britaniji i potvrđena u studiji koju je proveo Prevention. Njihov zaključaj je da 2-dnevna dijeta može pomoći u gubitku većeg broja kilograma, više centimetara u struku i bokovima i više tjelesne masti u odnosu na tradicionalne planove za gubitak kilograma. Prema istraživanju, ako ste na dijeti samo 2 dana u tjednu, test panelisti izgubili su dvostruko više kilograma u odnosu na osobe koje su se pridržavale određene dijete svakog dana. Odlično u ovoj dijeti je što preostalih 5 dana možete jesti što želite bez straha da ćete prekršiti pravila programa. Ako ste do sada 7 dana u tjednu jeli pomrit sada ga možete jesti preostalih 5 dana. 2-dnevna dijeta ima prednost što te preostale dane nema restrikcije u porcijama, u odabiru namirnica i promjeni životnog stila. Dva dana dok ste na dijeti, odričete se većine hrane i pratite plan prehrane koji je propisan programom dijete. Nema odvojenog kuhanja za vas i obitelj, nemorate se gnjaviti u restoranu što koji meni sadrži i smijete li vi to jesti. Uz sve uvjete, gubite od 500 do 1 kg tjedno.

Zvuči jednostavno, no da li je i stvarno točno?? Sudionici su se dobrovoljno javljali na istraživanje, nema objašnjenja da li su imali nekih zdravstvenih komplikacija, plan prehrane za ta 2 dana morate kupiti, a koliko vam se prehrambene navike poboljšavaju s vremenom nije poznato.

Postepene promjene u prehrani do sada su jedino pokazale značajan dugoročan uspjeh.

I nemojte jesti pomfrit svakoga dana :)