Blog masonry 3 columns

Bol u zglobovima možemo vam oduzeti neke aktivnosti koje su vam pružale užitak – postaje vam teško šetati se s vašim psom, baviti se vrtlarenjem ili igrati tenis. Čak i neke jednostavne dnevne aktivnosti mogu predstavljati problem poput sjedanja u auto ili nošenja rublja niz stepenice te vas može podsjetiti na ograničene kretnje.

Pravilno izvođenje vježbi može imati dugoročni učinak na zglobove, koljeno, kuk ili bol u ramenu. Iako se može učiniti da vježbanje pojačava bol u zglobovima istina je da vježbanje uklanja bol na nekoliko načina:

Povećava snagu i fleksibilnost mišića i vezivnog tkiva koje okružuje zglobove. Kada mišići ojačaju tada mogu raditi potporu koljenu i tako oslobađati pritisak na zglob.

Oslobađa nas napetosti jer kada ne vježbamo mišići, ligamenti i tetive se skrate. Vježbanjem se to otklanja i povećava se opseg kretnji koje se mogu izvesti.

Potiče proizvodnju sinovijalne tekućine koja podmazuje zglobove iznutra i dovodi kisik i nutrijente u zglob. Vježbanjem držimo zglobove podmazanima.

Povećava se proizvodnja prirodnih komponenata koje ublažavaju bol. Odnosno bez vježbanja puno ste osjetljiviji na bol, a vježbanjem dobivate prirodno ublažavanje boli.

Vježbanjem ćete održavati i težinu pod kontrolom što smanjuje pritisak na zglobove poput koljena, kuka i skočnog zgloba.

Vježbanje potiče proizvodnju komponenata iz mozga koje poboljšavaju vaše raspoloženje i rezultiraju osjećajem zadovoljstva.

Današnjim načinom života većina završi da barem jednom tjedno jede izvan kuće. To može uključiti i sendvič za ručak, naručivanje hrane kod kuće za večeru ili odlazak na željeni meni u restoran.

Kada jedemo izvan kuće teže kontroliramo sastojke koje jedemo, veličinu porcije, a time i kalorije. To može biti izazov za osobe koje žele izgubiti kilograme, osobe s dijabetesom tipa 2,  ali i za one koji nastoje izbjeći da to tog stanja ne dođe.

Kako se i dalje hraniti ispravno i izvan kuće?

Raspitajte se kako je hrana pripremljena, koji sastojci su uključeni u pripremu. Odaberite one obroke u kojima su namirnice sastavljene od punog zrna žitarica, zdravih masnoća, povrća i proteina s malo masti. Kod mesa odabrati kuhano, pirjano, pečeno ili grilano ispred prženja u dubokom ulju ili da sadrži veliku količinu teških umaka.

1. Pripazite i na porciju na način da si odvojite koliko planirate pojesti, bez pretjerivanja da se tanjur očisti do kraja.

Kako si pomoći:

• 1 palac (do zgloba) za maslac, kikiriki namaz
• 4 kockice za društvene igre za tvrdi sir
• 1 stisnuta šaka za 1 šalicu kuhanih žitarica, tjestenine i povrća
• 1 šaka (koliko stane u dlan) za orašaste plodove
• 1 dlan za meso, ribu

2. Pojedite polovicu obroka, a ostatak spakirajte za doma i u njemu uživajte kada ogladnite.

3. Naručite dodatnu porciju povrća poput brokule, šparoga, bundeve i tako smanjujete mogućnost da pretjerate s preostalim komponentama obroka.

4. Planirajte unaprijed i osigurajte si obrok koji možete pripraviti kod kuće i uzeti sa sobom na posao.

Postoje mogućnosti kako održati poželjnu tjelesnu masu, izgubiti kilograme, očuvati zdravlje, no bez uloženog napora nema ni vidljivih rezultata. Ne odustajte već se držite plana prehrane i rezultati će svakako biti vidljivi!

Što zdrava dijeta podrazumijeva? Baza je prilično jednostavna. Svima su potrebi proteini, ugljikohidrati i masti te dovoljno vitamina i minerala za optimalno zdravlje. No, znanost ukazuje da su neki izbori bolji u odnosu na druge.

Postoji li hrana koju nikada ne smijete jesti? U pravilu i ne postoji. Ako se ponekad zaželite sladoleda slobodno ga možete pojesti, no pažljivo s porcijom i ne pretvarajte to u dnevni ritual. Ako ste na nekoj zabavi pojeli nešto grickalica kompenzirajte to na način da kod kuće pojedete nešto zdravije. Zdravo jedenje ne znači da neku hranu koju jako volite eliminirate u potpunosti već ju možete pojesti, ali rjeđe.

Neke namirnice, ako se konzumiraju svakodnevno ili često kroz tjedan, mogu dovesti do srčanih oboljenja, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pa čak i nekih karcinoma.

Koje namirnice smanjiti na minimum?

Dodani šećeri: bijeli šećer, smeđi šećer, zaslađivači – gotovo ne sadrže druge nutrijente osim ugljikohidrata. Kada u prehrani imamo dosta šećera punimo se praznim kalorijama uzrokujući da nam glukoza u krvi konstantno pada i raste, zadovoljimo energetske potrebe i tako nas  odvlači nas od hrane koja je bogata nutrijentima i vlaknima.

Gazirani i negazirani sokovi koji su primarni izvor šećera u Americi.

Mliječna mast: sladoled, punomasno mlijeko i sirevi su bogati zasićenim mastima, a neki i prirodno sadrže trans masne proizvode koje se povezuju s negativnim učinkom na zdravlje. Stoga radije odaberite proizvode s nižim udjelom masnoća.

Slastice poput kolača, krafna, croissant: teško im je odoljeti no jedino nam osiguravaju ugljikohidrate, dodani šećer, nezdrave masnoće i ponekad sol.

Kruh, tjestenina, riža, palačinke, torte – obratiti pažnju da budu od punog zrna ili se pripremaju od brašna od punog zrna žitarica i pripremite ih kod kuće kako biste bili sigurni u sastojke.

Procesirani mesni proizvodi: slanina, šunka, kobasice su mnogo manje prihvatljiv izvor proteina u odnosu na ribu, piletinu, puretinu, mahunarke. Crveno meso konzumirajte povremeno.

Sol: Našem tijelu je potreban određena količina soli no danas je njen unos prevelik. Ograničiti se na 1 čajnu žličicu kroz dan za sve obroke. Previše natrija povećava krvni tlak i rizik od srčanog i moždanog udara.