U svakodnevnoj ragovornoj uporabi stevijom nazivamo biljku čiji je znanstveni naziv Stevia Rebaudiana Bertoni. Riječ je o zeljastom grmu neodoljivo sličnom našoj običnoj koprivi, s malom razlikom u obliku vrhova lista koji su kod stevije zaobljeni. Biljka se odlikuje vrlo raširenim korjenastim sustavom, a najčešće je visoka 60 d0 80 centimetara. Najvažnija činjenica je da su listovi stevije vrlo slatki, čak i do trideset puta slađi od saharoze odnosno šećera, a svaka sadnica može proizvesti 400 do 700 listova. Postoje podaci da neke sorte proizvedu i do 1200 listova po stabljici.
U različitim krajevima zemaljske kugle za steviju se koriste različiti nazivi: Teh Manis, Sweet Leaf of Paraguay, Ca-A-Yupe, Azuca-ca-a, Erva Doce, Sweet-Herb,… No imenom stevija nazivamo najčešće ekstrakte dobivene iz lišća biljke. Steviol glikozidi su mješavina prirodnih tvari iz stevije koja sadrži jedanaest identificiranih glikozida. Steviozid i rebaudiozid A su dominirajuće slatke komponente steviol glikozida slične kemijske strukture. Lišće stevije se konzumira svježe ili osušeno, a može se dodavati hrani i čajevima bez ikakve dodatne pripreme.
Kako upotrebljavati steviju te u kojim sve oblicima dolazi na tržište, najčešća su pitanja s kojima se susrećemo. Jer iako se steviju može upotrebljavati u svim svojim oblicima, sama ili u mješavini s drugim tvarima, važno je znati koje sastojke sadrži neki određeni proizvod i za što on služi, posebice zato što će o tome ovisiti kako njegova kvaliteta tako i njegova cijena.
Najstarija poznata upotreba stevije je konzumiranje svježeg ili osušenog lista koji ima slatkoću otprilike 30 do 40 puta veću od klasičnog šećera. No neprerađeni list stevije zbog svog okusa trave smatra se nepogodnim za redovito konzumiranje. Osim okusa trave, pri konzumiranju lista osjeća se i određena gorkost koja se zadržava u ustima i nekoliko sati. Ljudi koji preferiraju neprerađenu steviju obično te neželjene okuse prikrivaju otapanjem listova u nekom čaju jače arome.Na hrvatskom tržištu se trenutačno u prodaji mogu prinaći stevijin mrvljeni suhi list, svježa sadnica, kao i niz drugih proizvoda na bazi ekstrakata steviol glikozida uglavnom radi volumena, pomiješanih s nekim „nosačem“ kao što su eritritol, inulin ili maltodekstrin. Proizvodi na bazi steviol glikozida dolaze u obliku praha, tableta i tekućine što potrošaču daje veliku mogućnost izbora.
Upotreba stevije u medicini
S obzirom na to da stevija u potpunosti zadovoljava želju za slatkim, a da je pritom organizam ne „skladišti“ kao ostale ugljikohidratne izvore, idealan je sastojak svake dijete te se sve više koristi u liječenju pretilosti i bolesti uzrokovanih prevelikom tjelesnom masom. Istraživanja su pokazala da glikozidi stevije utječu na osovinu hipotalamus – želudac, na način da u središnjem živčanom sustavu blokiraju osjećaj gladi već u samom začetku. Od 2000. g. stevija se primjenjuje i kao pomoćno sredstvo u regulaciji krvnog tlaka. Kod ispitanika kojima je tri puta dnevno tijekom tri mjeseca davana stevija, došlo je do zamjetnog sniženja i sistoličkog i dijastoličkog tlaka.
Pravilnim kombiniranjem namirnica u slatkim desertima te dodatkom stevije kao sladila i osobe s dijabetesom ponovno mogu uživati u slatkim jelima i okusima. Za steviju se zna da ima učinak sniženja glukoze u krvi, međutim znanstvena istraživanja tek tragaju za pravim mehanizmom djelovanje stevije. Znanstvenicima je do sada uspjelo utvrditi da stevija stimulira izlučivanje inzulina u krv i to izravnim aktiviranjem beta stanica gušterače na lučenje tog hormona.
Stevija i prekomjerna tjelesna masa
Prema svjedočenju mnogobrojnih pretilih osoba, sladak okus im zadaje najviše problema. U mršavljenju se često posustaje pred nečim slatkim, čokoladom, sladoledom ili kolačima. Deserti, kolači i slastice prema nutricionističkim načelima trebaju biti na vrhu piramide pravilne prehrane, te ih se kao odraz slavlja konzumirati u malim količinama, do nekoliko puta tjedno. Sa slatkim okusom povezano si osjećaji sreće i zadovoljstva, jer slastice u nama izazivaju osjećaj sreće i obila. Ipak, mpžda je došlo vrijeme u kojem uzrečicu „slatki grijeh“, koju često koristimo objašnjavajući zašto smo pojeli svoj omiljeni slatkis, a nismo smjeli, slobodno možemo zamijeniti nečim pozitivnijim. Stevija i njeni glikozidi slatkog okusa, koji ne sadrže kalorije niti imaju glikemijski indeks, alternativa su i rješenje slasticama. Stevija se može koristiti kao zamjena za šećer u raznim slatkišima, pićima i desertima, koji će zahvaljujući njoj postati svojevrsna poluga za lakšu kontrolu tjelesne mase.
